Decentralizirani svijet kriptovaluta svoju povijest piše od 2009. godine kada je anonimni programer Satoshi Nakamoto stvorio Bitcoin, prvu decentraliziranu kriptovalutu u ljudskoj povijesti. Time je započelo poglavlje kriptovaluta. Kriptovaluta IOTA je nešto novija, no izrazito je bitna i nastoji omogućiti brze i jeftine transakcije.
Već od samog stvaranje Bitcoina, nastoji se pronaći bolja i naprednija kriptovaluta koja bi mogla ponuditi više nego što nudi Bitcoin, a jedan od najpoznatijih je Ethereum, kojeg nazivamo pionirom druge generacije kriptovaluta. U drugoj generaciji kriptovaluta stavlja se naglasak na decentralizirane aplikacije i pametne ugovore.
Treća generacija kriptovaluta nastoji riješiti probleme skalabilnosti i poboljšati vrijeme procesiranje transakcija. Jedna od najpoznatijih predstavnika treće generacije je kriptovaluta IOTA, o kojoj ćemo danas pisati.
Dijelove njene tehnologije koristi brojne poznate svjetske kompanije poput: Jaguar Land Rover, Bosch i STMicroelectronics, a njena tehnologija se koristi i u konceptu pametnih gradova.
Što je kriptovaluta IOTA?
Kriptovaluta IOTA je otvoreni protokol koja je specijalno dizajnirana za „Internet of Things“ (IOT). IoT opisuje internetsku mrežu stvarnih fizičkih objekata (softvera, rutera, senzora itd.) koji se međusobno spajaju s drugim uređajima i sustavima na internetu.
Digitalna valuta IOTA koristi Tangle sustav umjesto blockchain tehnologije i zbog toga je specifična i različita u odnosu na druge kriptovalute. Mreža je često kritizirana zbog svog neobičnog dizajna, jer Tangle sustavom upravlja IOTA fond, koji obavlja konsenzus kroz koordiniranje čvorova. Samim time mreža nije decentralizirana. Osnovana je 2015. godine i za svoj rad koristi token MIOTA.
Povijest i cilj IOTA kriptovalute
Idejni začetak digitalne valute IOTA počeo je 2015. godine od strane Davida Sonsteba, Dominika Schienera, Sergeya Ivanchegla i Sergueia Popova. Istraživanje i razvoj su financirani putem crowdsalea. Sudionici su kupovali MIOTA tokene pomoću tokena drugih kriptovaluta koje su dalje bile prodavane i korištene za razvoj.
Prikupljeno je sredstava u protuvrijednosti otprilike 1300 BTC što je iznosilo otprilike pola milijuna američkih dolara. Sa sadašnjom cijenom BTC, za pola milijuna američkih dolara bilo bi dovoljno prikupiti tek nešto više od 15 BTC tokena.
IOTA mreža je zaživjela 2016. godine. Kroz idućih nekoliko godina doživjela je nekolicinu hakerskih napada koji su razotkrili sigurnosne slabosti njenog sustava. Radi toga je napravljeno nekoliko nadograđivanja sustava koji trebaju spriječiti ovakve napade. Kriptovaluta Iota za cilj ima da ukloni transakcijske troškove i omogući trenutačnu provedbu zadanih plaćanja.
Kriptovaluta IOTA ne radi na blockchainu
Za razliku od većine ostalih, kriptovaluta IOTA ne funkcionira na blockchain tehnologiji, već za svoj rad koristi specifičan Tangle sustav. Tangle je najlakše opisati kao račvasti sustav koji se neprestano račva s jedne „grane“ na dodatne dvije „grane“ kao što radi stablo.
To je sustav u kojem svaku „granu“ predstavlja određena transakcija ili odrađeni prijenos podataka. Ovakvim sustavom IOTA nema potrebe za rudarenjem kao oblikom potvrđivanja transakcije, nego se svakom transakcijom ili prijenosom podataka omogućuje potvrđivanje još dvaju dodatnih zahtjeva za verifikacijom.
Samim time, nije potrebno plaćati transakcije jer ih korisnici međusobno potvrđuju jedni za druge. Također, zbog svoje specifične strukture kojom se svakom novom transakcijom omogućuje verifikacija dodatne dvije, IOTA nema problema s usporavanjem mreže pri većem broju korisnika. Već naprotiv, što je veći broj korisnika omogućuje se brža verifikacija transakcija, jer svakom novom transakcijom stvara se prostor za dodatne dvije transakcije.
Cijena IOTE kroz povijest
Zanimljivo je promatrati cijenu kriptovalute IOTA kroz razdoblje od njenog pojavljivanja na tržištu do današnjeg dana. Svoju zanimljivost duguje brojnim usponima i padovima koji su je pratili u medijima, od toga da je nazivana tehnologijom budućnosti do hakerskim napada i nazivanja IOTE potpunim promašajem.
Digitalna valuta IOTA ima fiksni broj od 2,779,530,283,277,761 tokena MIOTA u opticaju. Nema potrebe za izbacivanjem dodatnih tokena jer ne postoji rudarenje, a ovakav sustav bi trebao smanjiti inflaciju vrijednosti tokena.
No, prvi i osnovni zakon na tržištu je onaj ponude i potražnje, koji diktira cijenu svega, pa tako i MIOTA tokena. Kao što je već napisano, kriptovalua IOTA je prodavana putem crowdsale, koji je trajao otprilike mjesec dana u studenom i prosincu 2015. godine.
Na tržištu se počelo aktivno trgovati MIOTA tokenima tek polovicom 2017. godine kada je cijena iznosila 0,36$ po tokenu. Već u srpnju cijena je pala na oko 0,15$, da bi se u kolovozu podigla do razine od 1$ po tokenu (21. kolovoza 2017. godine). Rast je nastavljen u okviru cjelokupnog rasta kriptovaluta, te je MIOTA dosegnula svoj vrhunac 19. prosinca 2017. kada se trgovalo cijenom od 5,69$ za jedan MIOTA token.
Već na proljeće 2018. godine cijena se spustila ispod 1 dolara, i u idućih nekoliko mjeseci su uslijedile burni skokovi i padovi cijene tokena. Druga polovica godine je donijela konstantan pad cijene tokena, i samo godinu dana nakon svog rekorda, odnosno 19. prosinca 2018. godine cijena MIOTA tokena se spustila na 0,27$.
Kako su se uz IOTU počele vezati negativne vijesti, prvenstveno što se tiče sigurnosti sustava gdje su se dogodili sve učestaliji hakerski napadi, tako je njena cijena počela drastično opadati. Paralelno s tim, IOTA je počela gubiti utjecaj u svijetu kriptovaluta. Tako je 13. ožujka 2020. godine njena cijena dosegnula svoj minimum u iznosu od 0,07962$ za MIOTA token.
U posljednje vrijeme cijena se počela blago oporavljati, što je prvenstveno utjecaj povoljnih uvjeta u okolini i rasta cijene kriptovaluta. Tako u vrijeme pisanja teksta cijena 1 MIOTA tokena iznosi 1,45$ (26.03.2021.), dok je IOTA 24. kriptovaluta prema tržišnoj kapitalizaciji.
Stellar XLM je izravan konkurent IOTE
Stellar se često spominje u duelu s IOTOM. Oboje su jedan od pionira treće generacije kriptovaluta i zbog toga se smatraju konkurentima.
Stellar je nastao kao ogranak Ripplea 2014. godine. Kao takav, zasnovan je na njegovom protokolu, ali ima nekoliko ključnih izmjena. Stellar je decentralizirani sustav i služi najviše u svrhu slanja transakcija ili ostalih usluga povezanih s financijama.
Da bi se uključili u Stellar mrežu, potrebno je uplatiti sredstva na „anchor“ koji tada mijenja uplaćena sredstva u XLM tokene koje je moguće slati putem mreže. Stellar je nešto uspješniji od IOTE ponajviše zbog toga što nema toliko problema sa sigurnosti kao i IOTA.
